2014-07-21 19:23:43

Savremena prevara nad kulturom

Jaril RSS / 21.07.2014. u 20:23

[Прослави различитост]

Сваки облик комуникације подразумева одређени степен манипулације. Шта више, што је комуникација боља то је степен манипулације већи.

Док ово читаш, преко система знакова, ја управљам твојим мислима. Палим неуроне у твом мозгу и покрећем низ асоцијација које су у теби направљене искуством. Преласком на директно обраћање теби, боцкам амигдалу која мења твоје емотивно стање и ирационални део тебе треба што пре да закључи да ли сам ја теби претња у животу и, ако јесам, каквим понашањем треба да одговориш на ту претњу?

 
2014-07-20 20:56:20

Pred rat

Dragan Pleskonjic RSS / 20.07.2014. u 21:56

Ne znam zašto, ali jedna vic-pitalica iz 1990. godine mi je ostala urezana u sećanju. Tada sam živeo u Zagrebu, a kolega, koji inače i nije bio poznat po pričanju viceva, sretne me jedan dan i kaže:

- "Da li znaš ko je bila najbolja teniserka Jugoslavije pre rata?" - pita to, a oči mu se cakle. Očito je bilo da uživa u mom pokušaju da se setim koja bi to teniserka mogla biti najbolja pre 1941.

- "Ne znam, zaista." - odgovorih ja posle nedugog razmišljanja i nastavih: "Hajde reci mi koja?"

 

... egzistencijalna analiza pomere polako u stranu i ustupe mesto ... ?! Kome, čemu - nije baš najjasnije!

Bol i užitak na dva kraja dva konopca, čije druge krajevi drži svako od nas, i ne sme da ispusti ni jedan u strahu od bolno-nepoznatog odletanja izvan naše komfor-zone, iza divljeg fronta, su počeli toliko da se vrte oko nas, spinuju, da samo što nismo ušli u našu novu Guliver-fazu sa paučinom sve neizvesnije mekoće.

AI560.jpg 

Uvezivanje naučno-tehnološke realnosti oko nas je toliko ubrzalo da je preskočilo i najoptimističnije maratonce. Mašti pojedinca je počelo da ponestaje vazuha i mreža umreženosti ljudi, znanja i tehnologija samo što nije pala na njega i onda se stegla spretnom rukom fenomenološkog, inteligentnog, organizacionog čuda koje je iz te čudne supe izronilo i odavno prestalo da bude analitičko u prirodi, dekonstruktabilno, da bi mi imali bilo kakve šanse da ga razumemo.

 

HAARP je „egzotična" tema velikom broju ljudi po svetu. Prosto, HAARP se vrti oko elektromagnetike, a ona nije mnogo prisutna u opštem obrazovanju. Oko HAARPa se, zatim, vrte i neke cifre koje na prvi pogled i nenormalizovane zvuče kao izuzetno velike i rezultat svega je „asortiman" konspiracionih teorija koje periodično privlače više ili manje pažnje.

Želji za verovanjem u ove teorije pomaže i odsustvo želje za boljim znanjem iz fizike u širem smislu.

Sunce na Zemlju isijava oko 1 KW po kvadratnom metru (ja ću da zaokružujem cifre) i to je, ako se uzme u obzir da Sunce nije tačno iznad Srbije nego je pomereno prema ekvatoru, energija koja pada samo na Srbiju za koju bi bilo potrebno više od 10,000,000 HAARPova (deset miliona, da ne bude zabune sa zarezima)

HAARP20l.jpg 

Nadam se da će neka pojašnjenja i cifre ovde pomoći da se bar malo približimo, iako na popularniji način, fizici radio talasa i atmosfere.

 
2014-03-28 07:41:14

Bot or not?

little_radojica RSS / 28.03.2014. u 08:41

Овај свет се мења корацима од седам миља, често у правцу који је немогуће предвидети. Сваку пут кад се тако нешто деси долази до дебате оних који рано усвајају нове трендове (early adopters) и оних конзервативнијих Мујица који доносе одлуке у складу са тиме куда се сви остали Турци крећу (mainstream). 

Пре 7 година је представљен први iPhone.

 
2014-03-06 16:31:12

između 0 i 1

docsumann RSS / 06.03.2014. u 17:31

Moj omiljeni bubnjarist Jojo Mayer u ulozi TED predavača, neprocjenjivo. A tek kad pređe na praktični dio ... XD

 
2014-03-02 22:14:21

Advertising – umetnost ili nauka

Marko Jevtic RSS / 02.03.2014. u 23:14

Pre tačno godinu dana, Adi Ignatius, urednik Harvard Business Review-a, u uvodniku broja istakao je da je advertising od umetnosti, sve bliži nauci. Upravo tako. Ako radite u marketinškoj agenciji (posebno u medijskoj), ne šetate se po kancelariji i čekate da vam sine genijalna ideja već analizirate podatke i često ceo dan (i noć) provedete gledajući tabele, kako bi klijentu napravili što bolji rezultat i što veći povraćaj investicije. Eto da na početku mami koja će čitati ovaj blog objasnim šta to ja radim.

 

scientist-175x300.jpg

 
2013-12-29 17:08:54

Srećna iNOVAtivna 2014.

Dragan Pleskonjic RSS / 29.12.2013. u 18:08

Uz uobičajenu želju za dobro zdravlje, sreću i uspeh u novoj 2014., svima Vama (tj. nama) želim da ona bude inovativna, što nam je itekako potrebno u ovoj ekonomskoj situaciji.

Postoji široki konsenzus u akademskoj sredini, privredi, ekonomskoj politici i zajednici uopšte, zasnovan na brojnim istraživanjima, da ključ ekonomskog rasta leži u poboljšanju produktivnosti. Takođe postoji široka saglasnost da povećanje produktivnosti dolazi kroz inovacije. Što više pronalazača imamo, više otkrića i novih ideja, to smo svi smo kao društvo, pa i kao pojedinci bogatiji. Ovo odmah dovodi do pitanja: kako možemo da povećamo broj pronalazača i inovatora? Pitanje je sve važnije u svetu, pa i kod nas, obzirom na sadašnju ekonomsku krizu i sadašnje pritiske na finansije u javnom sektoru, kao i rastuće troškove visokoškolskog odnosno univerzitetskog obrazovanja.

 
2013-12-20 13:36:18

Hakerska ekonomija

Dragan Pleskonjic RSS / 20.12.2013. u 14:36

Romantično vreme hakera u kome su oni primarno pokazivali svoje veliko znanje da bi se pohvalili pred društvom, komšilukom i devojkama, je izgleda polako iza nas. Nažalost, odavno je značenje termina haker počelo da dobija negativni prizvuk, koji sve više dominira i podrazumeva onoga ko zloupotrebljava svoje znanje da bi, često nezakonitim akcijama, stekao materijalnu korist ili napravio nekom štetu. Danas je na delu čitava hakerska ekonomija, a često su u pitanju i velike sume novca koje obrće. Postoje tvrdnje da se u svetu računarskog kriminala godišnje obrću čak i milijarde dolara.

Naravno, to je teško pouzdano utvrditi i znati. Ima onih koji misle da su u pitanju preterivanja i licitiranja. Kako god, treba biti oprezan i sprovesti mere prevencije i zaštite.

 

... 15 mijilardi Evra za prve dve godine, 80 milijardi za 7 godina (2014. - 2020.) a sve za podršku istraživanja i razvoja u EU i u ovom programu pridruženim zemljama izvan EU u koje spada i Srbija.

Ovaj program se u strukturi razlikuje od prethodnih tako da mu ni ja ne znam detalje. U svakom slučaju svi koji su zainteresovani, a trebalo bi da ih bude mnogo, bi morali da potroše više dana u čitanje materijala, počevši od linkova koji su uključeni ovde, pa pretraživanja po internetu.

Nešto više o današnjoj objavi - LINK

Prvi pozivi za aplikacije - LINK.

Ovo je odlična šansa za sve koji ili imaju dobre istraživačke ideje ili mogu da se uključe kroz prototip-projekte.

outsidethebox-by-Rub%252525C3%252525A9n-Chase.jpg 

Da ne bih gubio vreme na prevođenje, koje je u mom slučaju ionako uvek sumnjivog kvaliteta, a i pošto je teško uključiti se u ovaj program bez dobrog pasivnog poznavanja Engeskog jezika, prenosim delove iz maila što sam dobio, sa linkovima, u originalu: 

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana