Mediji| Zabava

Diznijev svet

jinks RSS / 01.04.2024. u 10:18

dl1.jpg 

Predrasude u dobroj meri utiču na naše odluke. Sad, sreća je u svemu što su one neretko ograničene na neko naše bliže okruženje. Problem izgleda nastaje, posebno u vremenima masovnih medija, kada i predubeđenja postaju masovna.

Neki bi otišli toliko daleko rekavši da se kod mnogih godine obrazovanja i vaspitanja dobrim delom upravo i svode na usvajanje određenih uverenja i ubeđenja, više nego bilo čega drugog. Ona bi mogla da budu ideološka i kulturološka, sve do nekih kognitivnih i opažajnih. I, dok se prvima između ostalih bave država i društvo, druge usvajamo na nešto nižem nivou, kroz podrazumevane obrasce sa kojima se susrećemo što u svakodnevnoj komunikaciji, što po pričama, bajkama ili narativima kojima smo izloženi.

Jedan od očiglednijih primera proizvodnje kognitivnih obrazaca mogla bi da bude i nadaleko poznata fabrika bajki iz Burbanka u Kaliforniji, na čijim su crtanim i drugim filmovima odrastale stotine miliona širom sveta. I koji bi sve to mogli da budu karakteristični obrasci koji se od strane, između ostalih, i Diznija "prodaju" decenijama:

(i) Da krenemo od onog najrasprostranjenijeg, o pričama sa isključivo srećnim krajevima.

(ii) Drugi najrasprotranjeniji bi bio da ljubav pobeđuje sve, i da rešava sve probleme.

(iii) U stvari, verovatno bi možda i najjači "selling point" iz Burbanka bio taj da je fizički izgled ipak na kraju izuzetno bitan.

(iv) Toliko daleko da se veza lepote i ljubavi u pričama često podrazumeva.

(v) Gde bi korak dalje bio da u najvećem broju slučajeva lepota podrazumeva dobrotu, dok je odsustvo lepote neizbežno korak bliže ka nečem lošem.

(vi) Zatim ide gajenje iluzija o tome da je moguće postići uspeh bez nekog preteranog napora, odnosno da su uspeh i sreća dati junacima rođenjem, proviđenjem, ili čime već sve ne.

(vii) Trenutno uspostavljanje prijateljstva (ili neprijateljstva), zaljubljenosti (ili odijuma), kao i razumevanja.

(viii) Crno-bela moralna načela.

(ix) Univerzalna i instant rešenja za sve probleme.

Opet, jasno je da su mnogi od pomenutih obrazaca sa godinama na određeni način evoluirali, gde ipak bazični "selling point"-ovi još uvek ostaju u dobroj meri nepromenjeni.

Sad, neki bi rekli da generalizacije i preterana uprošćavanja koje nude tvorci kako arhaičnih, tako i modernih priča i bajki, imaju isključivo narativni karakter, u cilju lakše identifikacije sa glavnim likovima, ili zbog jednostavnijeg definisanja nekakvih univerzalnih koncepata, koji i jesu poenta svakojakih pričanja priča.

Drugi bi pak rekli da lakoća kojom se u pričama podrazumevaju pristrasnost i predubeđenja formira univerzalni obrazac ponašanja, razmišljanja i komunikacije, koji ljude generalno čini, što bi se reklo, kontrolabilnijim i operativnijim.

Jer, čime drugim do, između ostalog, predubeđenjima, pristrasnošću, i usađenim kognitivnim obrascima objasniti lakoću kojom su, na primer, nacisti veličali jednu u odnosu na druge rase, komunisti gradili narativ o zlim kapitalistima i dobroćudnim proleterima, ili zapadne perjanice mit o tome da je odbrana i širenje demokratije i moderne civilizacije isključivo njihova misija.

Sad, da li nas kongitivni obrasci kojima smo bombardovani od najmanjih nogu stvarno i čine upravljivijim i predvidljivijim, ili nam samo pomažu da izgradimo neke svoje obrasce, ostaje da se vidi. Ili je i ova priča ništa drugo do još jedan od neuspešnih pokušaja generalizacije.

 



Komentari (208)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Черевићан Черевићан 10:38 01.04.2024

трагом

или...ova priča ništa drugo do još jedan od neuspešnih pokušaja generalizacije.

сам живот је...брате..казивање неко
(колко нас на Свету толико и причи),
неисцрпна база да.....сагледа живот
да се упореди...шта свакоме сличи
angie01 angie01 10:47 01.04.2024

Re: khm,

jinks jinks 10:48 01.04.2024

Re: khm,

Uf, blog iz 2008., svaka čast.

Da i to bi mogao dao bude još jedan od obrazaca koji se proizvode, podređenost žena.
jovilim_e jovilim_e 11:24 01.04.2024

M'da!

Postoje ljudi koji su skloniji narativima, kao i ljudi koji su istima manje skloni.
Mene za narative boli ona stvar.
I sada volim da pogledam Toma i Džerija, ali sam se dobrotom napajao sa drugih vrela.
jinks jinks 11:31 01.04.2024

Re: M'da!

Naravno, ali šta ćeš sa onima koji počnu uživo da proživljavaju obrasce iz priča, i to neretko i u nekim kasnijim godinama (dobro, ne baš iz Toma i Džerija, mada otkud znaš, čudni su putevi ...).
gedza.73 gedza.73 19:23 01.04.2024

Re: M'da!

jinks
ali šta ćeš sa onima koji počnu uživo da proživljavaju obrasce iz priča, i to neretko i u nekim kasnijim godinama

Вино пије Краљевићу Марко са старицом Јевросимом мајком


A posle omladina ne valja.

angie01 angie01 11:25 01.04.2024

a, sad ozbiljno

Bajke su prava naucna umetnicka dela, jer kroz pitku, zabavnu pricu, prvo ukljuce interesovanje, bude deciju mastu, razvijaju intelekt, i zbunjenoj deci u komplikovanom svetu objasnjavaju njihova osecanja i uce ih kako da ih pravilno ih klasifikuju, dajuci podrsku njihovom samopouzdanju, pa i smislu zivota, tako sto daju resenja za probleme i to po nekoj moralnoj nomenklaturi, a da dete moze da razume poruku...moze da se identifikuje.

znaci, bajke takticno razvrstavaju rasprsena decija osecanja u neki po nekom ispravnom smislu,vodeci ih kroz pricu tacno i jasno do svesnih i podsvesnih odluka prestrojavanja...resavajuci im emocionalne probleme, kroz koje male duse prolaze.

Ujedno ih uce, da nema povlacenja prd problemima i nepravdama, nego da se sa njima treba izboriti, gde deciji strahovi i strepnje dobijaju resenja sa stisfakcijom...sto je jedino svrsishodno za njihov razvoj.
jinks jinks 11:34 01.04.2024

Re: a, sad ozbiljno

Dobro, ali šta ćeš sa ovim, na primer,

https://en.wikipedia.org/wiki/Disney_adult

Mislim, sve te priče (ne samo Diznijeve, naravno) se ne obraćaju samo najmlađima ... neretko i manje njima.

A i ostaju urezane na neki način izgleda, čak i kada ih neko preraste.
angie01 angie01 12:03 01.04.2024

Re: a, sad ozbiljno

ne znam u cemu vidis problem,..isto tako imas odrasle fanove lego kocki.

bolje da si fan Disney World-a, nego onih igrica sa pucanjem.

Mislim, sve te priče (ne samo Diznijeve, naravno) se ne obraćaju samo najmlađima ... neretko i manje njima.


one prenose univerzalne poruke-to sto je neko nedorastao, nisu krive bajke.

ja sam odrasla u decijem pozoristu-bukvalno medju svim likovima iz maste...pred spavanje je bila obavezna projekcija crtaca-mahom Diznijevih, ili citanje bajki...o decijoj literaturi da ne pricam,..naravno i sa Dizni likovima,...to sto se meni svidja da nosim dzempr sa likom Mikija, ili ranac Lui Viton sa Mini, ne znaci nista lose, kao ni kupovina lego kockica...iako su deca velika:)
jinks jinks 12:23 01.04.2024

Re: a, sad ozbiljno

Naravno, ništa tu nije sporno. Koliko je dobrih i lepih bajki

U blogu je tema prenošenje predubeđenja i obrazaca ponašanja i komunikacije kroz priče i narative, generalno, ne isključivo kroz bajke. Dizni je tu kao jedan od prepoznatljivijih primera.
predatortz predatortz 12:31 01.04.2024

Re: a, sad ozbiljno

U blogu je tema prenošenje predubeđenja i obrazaca ponašanja i komunikacije kroz priče i narative, generalno, ne isključivo kroz bajke


Verovatno sva društva počivaju na ispeglanim mitovima, ušminkanim i upriličenim za potrebe okupljanja oko zajedničkog mita-vodilje.

Neki su benigni, simpatični, folklorni.

Neki, poput onih o posebnosti i izabranosti, nekadašnjeg nacističkog, staljinističkog, današnjeg američkog, ili EU narativa, su toksični i opasni.

Čim neko krene priču o njegovoj navodnoj izuzetnosti, superiornosti njegovog uređenja nad drugim, čim neko sebe počne predstavljati kao zlatni standard, ma koliko mu priča bila pitka, prijemčiva i u šarene papiriće duginih boja upakovana, tog treba držati na oku da se sve to ne izrodi u novi nacizam.
angie01 angie01 12:33 01.04.2024

Re: a, sad ozbiljno

U blogu je tema prenošenje obrazaca ponašanja i komunikacije sa okruženjem kroz priče i narative, generalno, ne isključivo kroz bajke.


jasno,..ja ti na to kazem, da bajke organizuju deciji emocionalni haus i pogled na komplikacije sa kojima se surecu,..a da su ponudjenji obrasci univerzalni, naravno, pojednostavljeni, sa jasnim odvajanjem dobra i zla, jer bi za decu sve drugo bilo suvise zamrseno i nerazumljivo...neke price su upakovane u pitak narativ, a poruku, ne mogu tako mali da provale-kao recimo, Carevo novo odelo, na koju deca reaguju na samoj povrsini...ili Hrabri krojac,...Devojcica sa sibicama im je stresna i bolna, al ih uvodi u realnost...i uci ih zajednistvu i humanosti.
angie01 angie01 12:37 01.04.2024

Re: a, sad ozbiljno

Čim neko krene priču


gde si ovo nasao u bajkama:)

...preporucila bih ti da pogledas dokumentarac o Musoliniju i probas da izvuces neke paralela...pustaju ga povremeno na-History channel-u
predatortz predatortz 12:41 01.04.2024

Re: a, sad ozbiljno


gde si ovo nasao u bajkama:)


A gde sam pomenuo bajke?

Osvrnuo sam se na domaćinovo

U blogu je tema prenošenje obrazaca ponašanja i komunikacije sa okruženjem kroz priče i narative, generalno, ne isključivo kroz bajke.



jinks jinks 12:49 01.04.2024

Re: a, sad ozbiljno

gde si ovo nasao u bajkama:)

Opet se ogradjujem - bajke su lepe same po sebi, jedino što ponekad izgleda umeju da udaraju u žice i nekima malo odraslijim.

Evo jednog od ekstremnih primera - opsesija Adolfa bajkom-mitom "Prsten Nibelunga", i Vagnerovom operom koja je na osnovu nje napisana. Gde na tu temu nije vilenio isključivo AH, već i mnogi drugi njegovi sunarodnici.
angie01 angie01 12:54 01.04.2024

Re: a, sad ozbiljno

trazila sam klipove sa Trebjesaninom, a nasla ovo,...jinks, kada imas vremena-poslusaj.

jinks jinks 12:59 01.04.2024

Re: a, sad ozbiljno

Molim te, iskopiraj link u okviru komentara, pošto se meni iz nekog razloga uopšte u brauzeru ne pojavljuju jutjub klipovi koje postujete.
angie01 angie01 13:10 01.04.2024

Re: a, sad ozbiljno

uradi sledece-idi na prvu stranu, pritisnes svi blogerii tu si,...ona odes u prozor sa adresom pri vrhu, i tu kliknes dva puta, onda ti se pojavi ono htpps i obrises to s i onda se vrati da vidis, da li ti se pojavljuju klipovi.

za svaki slucaj,

KLIK

ili samo,


https://www.youtube.com/watch?v=NBrq9F6rTdU


jinks jinks 13:21 01.04.2024

Re: a, sad ozbiljno

Hvala, radi brisanje s u https.

Odgledao sam početak, deluje obećavajuće ... pogledaću celu emisiju kasnije.
angie01 angie01 13:22 01.04.2024

Re: a, sad ozbiljno

jovilim_e jovilim_e 16:00 01.04.2024

Re: a, sad ozbiljno

jinks
Molim te, iskopiraj link u okviru komentara, pošto se meni iz nekog razloga uopšte u brauzeru ne pojavljuju jutjub klipovi koje postujete.

U address baru brauzera, levo od adrese stranice ima mala ikonica.
Klikneš na nju i otvori ti se pop-ap meni sa 4 stavke.
Klikneš na poslednju i otvore ti se settingsi za ovaj sajt.
Skroluješ ka dnu i za property 'Insecure content' klikneš na 'Allow'.
Potom možeš da zatvoriš taj novootvoreni tab.
Na ovoj stranici će ti se pojaviti plavo elipsasto dugme 'Reload' - klikneš na njega ... i čiča miča, govora je priča.
To je ispravan način da vidiš jutjub klipove ođe.
nask nask 19:14 01.04.2024

Re: a, sad ozbiljno

Neki, poput onih o posebnosti i izabranosti

To svi mi generalno mislimo. Naravno kada se ima velika batina u rukuma može biti potencijalno bolno za ostale. Razlika je samo u tome ko (i ako) ima tu batinu ili ne.
zoja444 zoja444 15:37 01.04.2024

ima veze sa temom

psiholoskinja prof. dr jelena vlahovic je za vreme onih ratova izjavila da su psiholozi uceni na humanistickim naukama po kojima je covek po prirodi dobar, ali da ona ne veruje vise u to.
vlad_aleksh vlad_aleksh 11:26 03.04.2024

Re: ima veze sa temom

zoja444
psiholoskinja prof. dr jelena vlahovic je za vreme onih ratova izjavila da su psiholozi uceni na humanistickim naukama po kojima je covek po prirodi dobar, ali da ona ne veruje vise u to.


1. За време којих ратова?
2. Да ли су на хуманистичким наукама учени само психолози или можда и психологице?
3. Да ли је по тој теорији само човек добар или је можда и жена добра?

P.S. Ах, да, умало да заборавим. Исправно је ПСИХОЛОГИЦА, а никако психолошкиња.
zoja444 zoja444 15:46 01.04.2024

smisao zivota je sam zivot

gubitci su neminovni u zivotu. tesko onom koji veruje u jedan smisao, jer kad ostane bez toga, dozivece krizu smisla a od toga najmanje moze da se razboli.
jinks jinks 15:55 01.04.2024

Re: smisao zivota je sam zivot

Da, u stvari, dok sam pripremao blog, negde sam naleteo na to da svi ti tvorci priča i ne "trguju" toliko svakojakim obrascima (kao što je nagovešteno u blogu) već pre smislom.

Trgovci smisla, a to je odvajkada izgleda bila jedna od najtraženijih roba, nakon što se podmire osnovne potrebe (a neretko i pre).
jovilim_e jovilim_e 16:01 01.04.2024

Re: smisao zivota je sam zivot

zoja444
gubitci su neminovni u zivotu. tesko onom koji veruje u jedan smisao, jer kad ostane bez toga, dozivece krizu smisla a od toga najmanje moze da se razboli.

Mislim da se kaže gubici.
zoja444 zoja444 17:32 01.04.2024

Re: smisao zivota je sam zivot

ja sam za basne i poslovice. to je iz iskustva a ne iz necije maste.
jovan117 jovan117 23:00 02.04.2024

Re: smisao zivota je sam zivot

jovilim_e
zoja444
gubitci su neminovni u zivotu. tesko onom koji veruje u jedan smisao, jer kad ostane bez toga, dozivece krizu smisla a od toga najmanje moze da se razboli.

Mislim da se kaže gubici.


Правилно је губици
vlad_aleksh vlad_aleksh 11:28 03.04.2024

Re: smisao zivota je sam zivot

jovan117
jovilim_e
zoja444
gubitci su neminovni u zivotu. tesko onom koji veruje u jedan smisao, jer kad ostane bez toga, dozivece krizu smisla a od toga najmanje moze da se razboli.

Mislim da se kaže gubici.


Правилно је губици


Да, то је правилно на српском језику. А на следећим језицима: босански/бошњачки, хрватски, црногорски... исправно је "gubici".
kamilo_emericki kamilo_emericki 16:03 01.04.2024

Proizvodnja mišljenja i pristanka

Da li ste vidjeli neki američki film u kojem nema američke zastave? Ja nisam. Pojaviće se sigurno, makar na nekom reveru u obliku značke.
Poslije invazije Evrope od strane Amerikanaca, Amerikanci su svima nametali minimalne postotke američkih filmova u evropskim bioskopima. De Gol je mukotrpno pregovarao oko postotaka i dobio je najpovoljniji odnos između domaće i američke kinematografije u Evropi, Što se održava i danas.
Struktura filmova koji su gledani u nekim EU državama 2010 godine:
- Njemačka 81,9% američki filmovi, 9,4% njemački
- Španija 87,7% američki filmovi, 10,1% španski
- Francuska 58,3% američki filmovi, 28,9% francuski
- Italija 69,5% američki filmovi, 17,5% italijanski

jovilim_e jovilim_e 16:08 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

kamilo_emericki
Da li ste vidjeli neki američki film u kojem nema američke zastave? Ja nisam. Pojaviće se sigurno, makar na nekom reveru u obliku značke.
Poslije invazije Evrope od strane Amerikanaca, Amerikanci su svima nametali minimalne postotke američkih filmova u evropskim bioskopima. De Gol je mukotrpno pregovarao oko postotaka i dobio je najpovoljniji odnos između domaće i američke kinematografije u Evropi, Što se održava i danas.
Struktura filmova koji su gledani u nekim EU državama 2010 godine:
- Njemačka 81,9% američki filmovi, 9,4% njemački
- Španija 87,7% američki filmovi, 10,1% španski
- Francuska 58,3% američki filmovi, 28,9% francuski
- Italija 69,5% američki filmovi, 17,5% italijanski


Engleska?
jinks jinks 17:08 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

- Francuska 58,3% američki filmovi, 28,9% francuski


Za SFRJ se pričalo da je bila jedna od retkih zemalja koja je uspela da nađe nekakav balans između US i domaćih filmova, pored Francuske.

Inače, postoji i urbana legenda o tome da su holivudski producenti pratili kako određeni filmovi prolaze u bioskopu "Kozara", odnosno u celom Beogradu, jer im je to iz nekog razloga bio odličan lakmus papir za to kako će film generalno proći (urbana legenda na kvadrat).
kamilo_emericki kamilo_emericki 17:14 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

jovilim_e

Engleska?

Kompletna GB 75,3% američki a 19,6 britanski filmovi.
Kada se uzmu sve evropske zemlje američka kinematografija uzima između 80 i 90% filmskog tržišta, a francuska kinematografija, druga po snazi među zapadnim zemljama zauzima 4% evropskog tržišta.
Ako se uzmu u obzir novčani efekti tih filmskih odnosa onda se dolazi do evropskog deficita u odnosu na filmsku industriju Amerike oko 9 milijardi dolara. Od početka 90-ih holivudski prihodi od vanjskog tržišta su prevazišli visinu prihoda koje ostvaruju na domaćem tržištu.
To su vidljivi, tržišni, efekti izraženi u novcu, ali propagandni efekti, koje ja vidim kao temu bloga, su još veći i teži.
Američki proizvođači filmova su još 1918. dobili poseban zakon koji je favorizovao izvoz filmova, što govori o svijesti US o značaju promocije putem filma.
angie01 angie01 18:46 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

ja sam gledala mnoge americke filmove u kojima nema americke zastave...stavise, vecan je takva.

druga stvar, americka produkcija daleko namdamsuje evropsku...u nekim periodima kroz istoriju, su neke kinematografije bile popularnije i masovno su se gledale,..ali je americka po broju snimljenih filmova daleko ispred svih,..to je citava jedna masinerija.
nask nask 19:07 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

americka produkcija daleko namdamsuje evropsku

Ne znam na šta misliš pod evropskom ali da US filmska produkcija po broju snimljenih filmova nadmašuje evropsku ne stoji. Zastupljenost US filmova i zarada jesu nesrazmerno veliki ali nikako veći po broju snimljeih filmova.
gedza.73 gedza.73 19:19 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

kamilo_emericki
Da li ste vidjeli neki američki film u kojem nema američke zastave?

Kud idu ove klimatske promene kad ni Oliver Stoun više ne valja što maše američkim zastavama



Ron Ković koga igra Tom Kruz je Hrvat.
From 1990 to 1991, Kovic took part in several anti-war demonstrations against the first Gulf War, which occurred not long after the release of his biographical film in 1989. In early May 1999, following the U.S. bombing of the Chinese embassy in Belgrade, Yugoslavia, Kovic met with China's ambassador to the United States Li Zhaoxing at the Chinese embassy in Washington, D.C. to express his condolences and present the ambassador and his staff






angie01 angie01 19:23 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

Zastupljenost US filmova i zarada jesu nesrazmerno veliki ali nikako veći po broju snimljeih filmova.


ako imas neki link?

ja svakako mislim na A produkciju,...bez gledanja nekih stranica, gde postoje takvi podaci,..ti godisnje gledas 10 puta manje evropskih filmova, jer se verovatno u tom odnsu razlikuje i produkcija.

u svom stavu nisam navijacki raspolozena, jer ja volim engleski, francuski i spanski film,..japanski narocito,...u neko poslednje vreme i produkciju nordijskih zemalja.

stavise, Nomi Rapas mi je omiljena glumica, o Mikelsenu da ne govorim:)
kamilo_emericki kamilo_emericki 19:26 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

angie01
ja sam gledala mnoge americke filmove u kojima nema americke zastave...stavise, vecan je takva.

Drugi put gledaj malo bolje. Jedan poznanik je poslije ove informacije utvrdio da to važi i za američke porno filmove. Ako ništa drugo, pojave se gaće u dezenu američke zastave.
angie01 angie01 19:28 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

Jedan poznanik je poslije ove informacije utvrdio da to važi i za američke porno filmove.


pa mozda je tako i utvrdjeno:)
zilikaka zilikaka 19:38 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

kamilo_emericki
angie01
ja sam gledala mnoge americke filmove u kojima nema americke zastave...stavise, vecan je takva.

Drugi put gledaj malo bolje. Jedan poznanik je poslije ove informacije utvrdio da to važi i za američke porno filmove. Ako ništa drugo, pojave se gaće u dezenu američke zastave.

I ja se sećam da sam odavno čula da u svakom filmu mora da se pojavi bar 2 ili3 puta i počela da pratim. Onako ovlaš, u pravu su. Jedino se ne sećam kako su "rešili" istorijske ili SF:)
angie01 angie01 19:43 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

Jedino se ne sećam kako su "rešili" istorijske ili SF:)


:)))

Onako ovlaš, u pravu su


ja stvarno ne znam sta gledate...e secam se Rokijevog sorca u ringu:)))

...mozda im to smanjuje porez...svakako je beznacajno za gledaoce u smislu propagande,..koga zabole....ono sto bi bila propaganda, je recimo da glavni junaci piju Coca colu, ili puse Malboro.

zilikaka zilikaka 19:53 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

Ma nije bitno nego pokušaj da pratiš, negde neko prilazi nekoj kući, potpuno nevažna scena, al ta kuća ima istaknutu zastavu. To bude najčešći obrazac al ima i drugih
kamilo_emericki kamilo_emericki 20:02 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

angie01
Jedan poznanik je poslije ove informacije utvrdio da to važi i za američke porno filmove.


pa mozda je tako i utvrdjeno:)

Stvari mogu da se okrenu i na sprdnju ali to ne mjenja mnogo.
U krimićima imaš pojiciju i sasvim ti je normalno da vidiš zastavu države, šetanja ulicom a na zgradama vise zastave, filmovi o vojnim operacijama ne idu bez zastave, skauti podižu zastavu, konjica uz trubu i pod zastavom koja se vijori, razgoni zločaste Indijace i spašava mirne, bijele ljude koji neće ništa drugo do zemlju tih Indijanaca...
U ni jednoj državi svijeta nije okačeno ili zabodeno u zemlju toliko državnih zastava kao u US.
Upravo gledam u TV dnevniku reportažu o novoj modi, i naravno poslu, koja se zove proslava razvoda. Cure slave razvod drugarice a na ulazu u restoran ima i zastava.
angie01 angie01 20:07 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

Ma nije bitno nego pokušaj da pratiš,


sta da pokusam, pa kapiram sta pricate.


negde neko prilazi nekoj kući, potpuno nevažna scena, al ta kuća ima istaknutu zastavu. To bude najčešći obrazac al ima i drugih


evo, setila sam se Rokija,...samo kazem, da to verovatno ima neke veze sa porezom-tipa, ako se pojavi zastava, manji porez, a da je propaganda kada se pojavljuje neki brend u filmu...sto je verovatno placeno.
angie01 angie01 20:14 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

U krimićima imaš pojiciju i sasvim ti je normalno da vidiš zastavu države

za logicne situacije razumem, za nelogicne mogu samo da ponovim isto sto sam rekla i zili-pare, porez.
Upravo gledam u TV dnevniku reportažu o novoj modi, i naravno poslu, koja se zove proslava razvoda. Cure slave razvod drugarice a na ulazu u restoran ima i zastava.


imaju kult zastave:))...pazi nije losa biznis ideja-to sa proslavama.


ja te zastave uopste ne primecujem tako-verovatno mi promaknu kao deo uobicajenog folklora-ono americki film, americki grad, pa kace svoju zastavu...uopste me ne dotice.
shmoo shmoo 20:25 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

jovilim_e
kamilo_emericki
Da li ste vidjeli neki američki film u kojem nema američke zastave? Ja nisam. Pojaviće se sigurno, makar na nekom reveru u obliku značke.
Poslije invazije Evrope od strane Amerikanaca, Amerikanci su svima nametali minimalne postotke američkih filmova u evropskim bioskopima. De Gol je mukotrpno pregovarao oko postotaka i dobio je najpovoljniji odnos između domaće i američke kinematografije u Evropi, Što se održava i danas.
Struktura filmova koji su gledani u nekim EU državama 2010 godine:
- Njemačka 81,9% američki filmovi, 9,4% njemački
- Španija 87,7% američki filmovi, 10,1% španski
- Francuska 58,3% američki filmovi, 28,9% francuski
- Italija 69,5% američki filmovi, 17,5% italijanski


Engleska?




Биће земља пролетерска!







П.С. - За камарада Камила:


DIZNIZACIJA DETINJSTVA I MLADOSTI U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI - Radina Vučetić (LINK)


Може и ова два упоредо:









А ждракни и ово... То јест, послушај окачено. (ЛИНК)





shmoo shmoo 20:37 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

nask
americka produkcija daleko namdamsuje evropsku

Ne znam na šta misliš pod evropskom ali da US filmska produkcija po broju snimljenih filmova nadmašuje evropsku ne stoji. Zastupljenost US filmova i zarada jesu nesrazmerno veliki ali nikako veći po broju snimljeih filmova.



А тек Боливуд?

Хјуџ маркет!







(Пази како монтира крупњаке... Серђо Леоне скул!)



П.С. - Чек' да мало нервирам америчанског фармера Геџу...






(Народне епске песме о Марку Краљевићу - обавезна школска лектира за 6. разред основне школе.)

nask nask 20:40 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

ako imas neki link?

Ma izgugla se lako.

ja svakako mislim na A produkciju

Definicija?
bez gledanja nekih stranica, gde postoje takvi podaci,..ti godisnje gledas 10 puta manje evropskih filmova, jer se verovatno u tom odnsu razlikuje i produkcija.


Zastupljenost US filmova i zarada jesu nesrazmerno veliki ali nikako veći po broju snimljeih filmova.

Tako mora. Ustvari ne mora, nego je tako naređeno
angie01 angie01 20:49 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

nego je tako naređeno


sta je naredjeno?

ako mislisna to sta se gleda,..pa ti danas mozes da gledas sta hoces, nemas samo bioskop i tv program.

EVO STA SAM NASLA

u vecini slucajeva je ona kineska plastik mala zastavica, cisto da je u nekom kadru, ja to ne bih ni primetila, bukvalno mi je deo folklora,...pa kaze,


U Americi navodno postoji i porezna olakšica za filmove koji barem na kratko pokažu zastavu svojoj, u većini slučajeva nesvjesnoj, publici. Ako je tako, onda je malo jasnije zašto u tolikim filmovima možemo barem na kratko vidjeti ovu veliku američku zvijezdu.
bene_geserit bene_geserit 21:06 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

U Americi navodno postoji i porezna olakšica za filmove koji barem na kratko pokažu zastavu svojoj, u većini slučajeva nesvjesnoj, publici. Ako je tako, onda je malo jasnije zašto u tolikim filmovima možemo barem na kratko vidjeti ovu veliku američku zvijezdu.

Ovo nije istina.
angie01 angie01 21:10 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

Ovo nije istina.


ti znas pouzdano?

ja sam prvo posumnjala da je tako nesto u pitanju, pa sam unela u pretrazivac i dosla do teksta koji govori o temi koja se pokrenula i kopirala ovaj deo, za koji ti kazes da nije tacan,..ne znam na osnovu cega?
bene_geserit bene_geserit 21:29 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

angie01
ja sam prvo posumnjala da je tako nesto u pitanju, pa sam unela u pretrazivac i dosla do teksta koji govori o temi koja se pokrenula i kopirala ovaj deo, za koji ti kazes da nije tacan,..ne znam na osnovu cega?

pa daj link onda na to što si našla

ja sam pitao AI
There is no specific tax break for movies if an American flag is shown. However, there are various tax incentives for film production in the United States. For example, IRS Section 168(k) under the Tax Cuts and Jobs Act allows investors to take a 100% tax deduction for the feature film or television series in the first year of distribution1. These incentives are designed to encourage film production within the U.S., but they are not tied to specific content such as the display of an American flag. It’s always best to consult with a tax professional or entertainment lawyer for specific advice on film production tax incentives.
angie01 angie01 21:33 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

ja sam pitao AI



bene_geserit bene_geserit 21:45 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

Ma super, nego nikako da daš link na to što si "našla".
kamilo_emericki kamilo_emericki 21:45 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

shmoo


П.С. - За камарада Камила:


Prvi link ću početi čitati sutra. Obećava.
Obećava i ovaj drugi ali mi je Ćimićev "Čovjek na raskršću" nedovršen.
angie01 angie01 21:49 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

Ma super, nego nikako da daš link na to što si "našla".


za razliku od tebe, ja nisam lazov, to pod jedan, pod dva, ne pada mi na pamet da sada trazim neke studije o tome, jer ces imati 100% zamerku na link koji trazis,

a evo ti ga, KLIK
bene_geserit bene_geserit 21:56 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

evo ti ga, KLIK

Tekst na srpskom sa nekog hrvatskog sajta, a još su stavili "navodno" ispred tvrdnje.
Mislim stvarno.
Podsmevaš se odgovoru AI-a, a pazi čemu veruješ.
angie01 angie01 22:06 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

Tekst na srpskom sa nekog hrvatskog sajta,


sta sam rekla,..da sam ti studiju nasla, opet bi serendao nesto,...to sa zastavicom, koju retko ko i primeti, je vezana neka lova,...obicno porez,..AI je mogao da skine neke odgovore sa foruma i da da ti ih skocka.
bene_geserit bene_geserit 22:16 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

AI je mogao da skine neke odgovore sa foruma i da da ti ih skocka

Mogao je, ali sa druge strane
ti veruješ nekom hrvatskom novinaru koji prenosi urbane legnede i još doda "navodno" ispred?
angie01 angie01 22:36 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

Mogao je, ali sa druge strane
ti veruješ nekom hrvatskom novinaru koji prenosi urbane legnede i još doda "navodno" ispred?


vidi, ovo je sad besmisleno ubedjivanje, koje je ocekivano,...

ja ne verujem u to sto je nehajno napisano, nego sam i sama pomislila da je tako nesto u pitanju-sta tacno, ne mogu da tvrdim, svakako zastava, kao zastava u americkom filmu, nije nista specijalno,...rekoh, ja je i ne primetim, jer je deo folklora...ako se bas trude, da se pojavi na sekundu- mora da je neka lova u pitanju...
shmoo shmoo 22:47 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

kamilo_emericki
shmoo


П.С. - За камарада Камила:


Prvi link ću početi čitati sutra. Obećava.
Obećava i ovaj drugi ali mi je Ćimićev "Čovjek na raskršću" nedovršen.



То је зато што је на раскршћу.






kamilo_emericki kamilo_emericki 23:59 01.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

shmoo

То је зато што је на раскршћу.


Ovo ću tretirati kao pokušaj humora. Bez loših namjera.
Ali radije bih o proizvodnji mišljenja načinu kako ljudi usvajaju vrijednosti i kako im se proizvodi potreba koju oni onda proglašavaju svojim ličnim izborom. Francuzi to u svakodnevnom govoru zovu uklizavanje ideje a u mom selu provlačenje kroz uši. Ja ne znam pisati i oblikovati neke mudre rečenice ali mogu navesti interesantne primjere.
Za Edvarda Bernaisa (Edward Bernays), nećaka Frojdovog, kažu da je otac marketinga.
On je za potrebe duvanske industrije osmislio kampanju proizvodnje potreba žena za cigaretom. Kampanju je organizovao kao borbu protiv šećera i gojaznosti a u korist duvana i slobode žena da puše i budu po tom pitanju ravnopravne sa muškarcima.
Takođe je za potrebe mesne industrije osmislio da je slanina pržena sa jajima najkvalitetniji doručak.
Reklame za američka vozila su bila manje reklame za vozila a puno više promocija idealnog života i američkog sna.

Ti na ovoj ilustraciji vidiš kvalitete ovog automobila i razloge zašto baš njega trebaš kupiti?

shmoo shmoo 00:17 02.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

kamilo_emericki
shmoo

То је зато што је на раскршћу.


Ovo ću tretirati kao pokušaj humora. Bez loših namjera.





И јесте било то. И само то и ништа више.


Reklame za američka vozila su bila manje reklame za vozila a puno više promocija idealnog života i američkog sna.

Ti na ovoj ilustraciji vidiš kvalitete ovog automobila i razloge zašto baš njega trebaš kupiti?



Успешан маркетинг делује на емоције, не на разум.

Прва божја заповест у библији маркетинга.

Али при томе глобализација која мисли да треба да буде унификација прави огромну грешку јер не уважава разлике у менталитету људи из различитих поднебља па се 90% нас у овом региону бивше Југославије просто гади и спрда се и подсмева се немачким рекламама за разне производе које су исте за све нас, само их преводе (и надсинхронизују) на наше "различите" језике.

Ту на сцену ступа разум.

Ма колико год тај наш балкански разум Немцима можда изгледао надреалан.





apacherosepeacock apacherosepeacock 05:20 02.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

Nomi Rapas mi je omiljena glumica, o Mikelsenu da ne govorim:)



Mads je mnogo zgodan frajer i filmovi u kojima glumi, sa naglaskom na njegove danske, su jedan bolji od drugog..

Od Noomi mi se vise svidja Alicia Vikander. (dobro se reklamiraju ti Vikinzi skoro ko Ameri:))
kamilo_emericki kamilo_emericki 07:23 02.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

nask
americka produkcija daleko namdamsuje evropsku

Ne znam na šta misliš pod evropskom ali da US filmska produkcija po broju snimljenih filmova nadmašuje evropsku ne stoji. Zastupljenost US filmova i zarada jesu nesrazmerno veliki ali nikako veći po broju snimljeih filmova.


UNESCO-va lista država po proizvodnji dugometražnih filmova. Svi igrani, animirani, i dokumentarni su uračunati.


Rang Pays Films Année

1 Inde 1 986, 2016
2 Nigéria 997, 2011
3 Chine 927, 2017
4 États-Unis 660, 2017
5 Japon 594, 2017
6 Corée du Sud 494, 2017
7 France 300, 2017
8 Royaume-Uni 285, 2017
9 Espagne 241, 2017
10 Allemagne 233, 2017
11 Argentine 220, 2017
12 Mexique 176, 2017
13 Italie 173, 2017
14 Brésil 160, 2017
15 Turquie 148, 2017
16 Russie 128, 2017
17 Suisse 118, 2017
18 Indonésie 117, 2017
19 Iran 98, 2017
20 Canada 92, 2017



principessa_etrusca principessa_etrusca 07:34 02.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

angie01
Mogao je, ali sa druge strane
ti veruješ nekom hrvatskom novinaru koji prenosi urbane legnede i još doda "navodno" ispred?


vidi, ovo je sad besmisleno ubedjivanje, koje je ocekivano,...

ja ne verujem u to sto je nehajno napisano, nego sam i sama pomislila da je tako nesto u pitanju-sta tacno, ne mogu da tvrdim, svakako zastava, kao zastava u americkom filmu, nije nista specijalno,...rekoh, ja je i ne primetim, jer je deo folklora...ako se bas trude, da se pojavi na sekundu- mora da je neka lova u pitanju...

Па није бесмислено јер си ти, да би подупрла сопствену претпоставку, цитирала као меродаван терцијарни извор који се сам оградио речју ”наводно”, расправљала се јер Бене није прихватио твоје тумачење здраво за готово и још си се подсмевала његовом извору.

И онда си, када се показало да је твоја претпоставка погрешна и твој извор непоуздан, сасвим очекивано закључила да је ствар небитна и свако ”убеђивање” бесмислено.

Притом, саму реч ”убеђивање” користиш погрешно пошто нико нема намеру да те убеди у било шта.
angie01 angie01 07:48 02.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

Па није бесмислено јер си ти


sta si sad natrucala, da bi pokazala svoju vernost ekipici?

jasno pise sta je besmisleno i zbog cega-rasprava, a zbog, lose namere,..znaci da sam dokumentovala originalnim ugovorima, bene bi i dalje nesto serendao...i jos bi ucitao pride.

pri cemu, ja nisam tvrdila nista, iznela sam pretpostavku i kada sam pitanje unela u pretrazivac, nasla sam taj tekst, gde je prakticno izneta ista pretpostavka-znaci, nista dramaticno s moje strane, dok nije dosao bene, da odsecno kaze ne i da svoj validni izvor:)))

sto se sada ti petljas prilicno losim nastupom i namerama, evo nemam pojma.
angie01 angie01 07:50 02.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

1 Inde 1 986, 2016


to brate, Bolivud.
Colin_bgd Colin_bgd 08:13 02.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

stavise, Nomi Rapas mi je omiljena glumica

ditto...
angie01 angie01 08:28 02.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

Colin_bgd
stavise, Nomi Rapas mi je omiljena glumica

ditto...


bukvalno je u svakom filmu fantasticna...ima neku energetsku ekspresiju, ne mora ni da izgovara tekst, ne mora da nesto radi, samo da je prisutna.


Mads je mnogo zgodan frajer


saglasna!
gedza.73 gedza.73 19:17 02.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

shmoo
Чек' да мало нервирам америчанског фармера Геџу...

Čuj američanskog. Neb'ja vol'o i neb ništadiro u pravo naših potrošača da kupuju namirnice koje su prskane preparatima 'valja se' i 'neće se baci', 'to je za pijac, nije za jelo', skoro bez ikakve kontrole karence... Zamisli da nam neko nametne satanističko-globalistički centralni registar pa da jednog sutra krava koja je lečena i crkla ne može prerađena da prođe kroz kobasice po ceni od 399,99 koju svaki naš penzioner obožava
Народне епске песме о Марку Краљевићу - обавезна школска лектира за 6. разред основне школе

kako se deci objašnjava da je on ratovao na strani Turaka kao njihov vazal a da je arhitip izdajnika Vuka Branković iako je praktično knez Lazar za daleko presudniju bitku u srpskoj istoriji izdao Vukašina Mrnjavčevića ... koji bi je otac kome?
jovilim_e jovilim_e 03:41 03.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

gedza.73
shmoo
Чек' да мало нервирам америчанског фармера Геџу...

Čuj američanskog. Neb'ja vol'o i neb ništadiro u pravo naših potrošača da kupuju namirnice koje su prskane preparatima 'valja se' i 'neće se baci', 'to je za pijac, nije za jelo', skoro bez ikakve kontrole karence... Zamisli da nam neko nametne satanističko-globalistički centralni registar pa da jednog sutra krava koja je lečena i crkla ne može prerađena da prođe kroz kobasice po ceni od 399,99 koju svaki naš penzioner obožava
Народне епске песме о Марку Краљевићу - обавезна школска лектира за 6. разред основне школе

kako se deci objašnjava da je on ratovao na strani Turaka kao njihov vazal a da je arhitip izdajnika Vuka Branković iako je praktično knez Lazar za daleko presudniju bitku u srpskoj istoriji izdao Vukašina Mrnjavčevića ... koji bi je otac kome?

Eeeee, Putine, šta nam radiš!
vlad_aleksh vlad_aleksh 11:43 03.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

angie01
Па није бесмислено јер си ти


sta si sad natrucala, da bi pokazala svoju vernost ekipici?

jasno pise sta je besmisleno i zbog cega-rasprava, a zbog, lose namere,..znaci da sam dokumentovala originalnim ugovorima, bene bi i dalje nesto serendao...i jos bi ucitao pride.

pri cemu, ja nisam tvrdila nista, iznela sam pretpostavku i kada sam pitanje unela u pretrazivac, nasla sam taj tekst, gde je prakticno izneta ista pretpostavka-znaci, nista dramaticno s moje strane, dok nije dosao bene, da odsecno kaze ne i da svoj validni izvor:)))

sto se sada ti petljas prilicno losim nastupom i namerama, evo nemam pojma.


И даље не могу да поверујем у то да си ми обрисала онај текст о слепим мишевима, њиховим полним органима и сексуалним навикама.
vlad_aleksh vlad_aleksh 11:51 03.04.2024

Re: Proizvodnja mišljenja i pristanka

shmoo
jovilim_e
kamilo_emericki
Da li ste vidjeli neki američki film u kojem nema američke zastave? Ja nisam. Pojaviće se sigurno, makar na nekom reveru u obliku značke.
Poslije invazije Evrope od strane Amerikanaca, Amerikanci su svima nametali minimalne postotke američkih filmova u evropskim bioskopima. De Gol je mukotrpno pregovarao oko postotaka i dobio je najpovoljniji odnos između domaće i američke kinematografije u Evropi, Što se održava i danas.
Struktura filmova koji su gledani u nekim EU državama 2010 godine:
- Njemačka 81,9% američki filmovi, 9,4% njemački
- Španija 87,7% američki filmovi, 10,1% španski
- Francuska 58,3% američki filmovi, 28,9% francuski
- Italija 69,5% američki filmovi, 17,5% italijanski


Engleska?




Биће земља пролетерска!







П.С. - За камарада Камила:


DIZNIZACIJA DETINJSTVA I MLADOSTI U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI - Radina Vučetić (LINK)


Може и ова два упоредо:









А ждракни и ово... То јест, послушај окачено. (ЛИНК)







Давно сам читао ову књигу о Паји Патку, али авај, морам да поделим са тобом једну мисао. Ако ме сећање не вара, Тирке је у тој књизи разрадио тезу како је Први светски рат заправо почео 1912. године када је извесни енглески писац објавио књигу о Тарзану. То је, вели Богдан, била порука упућена Немцима, као и свим другим нацијама, да Африка припада само Енглезима.

https://www.youtube.com/watch?v=1kKDiTBeBtA

Тако је испаљен први метак.
nask nask 19:11 01.04.2024

Transplantacija

Predrasude u dobroj meri utiču na naše odluke.

Stoji ali se zaboravlja da se predrasude aktivno ugrađuju u naše glave, pa posle mislimo da smo oduvek tako mislili. Tako da se navedeno ne desi preko noći i nimalo lako
Jer, čime drugim do, između ostalog, predubeđenjima, pristrasnošću, i usađenim kognitivnim obrascima objasniti lakoću kojom su, na primer, nacisti veličali jednu u odnosu na druge rase, komunisti gradili narativ o zlim kapitalistima i dobroćudnim proleterima, ili zapadne perjanice mit o tome da je odbrana i širenje demokratije i moderne civilizacije isključivo njihova misija.
jinks jinks 19:19 01.04.2024

Re: Transplantacija

Stoji ali se zaboravlja da se predrasude aktivno ugrađuju u naše glave, pa posle mislimo da smo oduvek tako mislili. Tako da se navedeno ne desi preko noći i nimalo lako


Blog na određeni način jeste upravo o tome.

nask nask 20:45 01.04.2024

Re: Transplantacija

Inače se počinje vrlo rano sa, da tako kažem, ispiranjem mozga ili možda pravilnije sa ulenjavanjem mozga. Malkice nepristojno i nemaštovito ali da citiram samog sebe.
jinks jinks 20:51 01.04.2024

Re: Transplantacija

ili možda pravilnije sa ulenjavanjem mozga


Ovo je super rečeno.

Možda bi se čak moglo reći da na kraju svih krajeva nekakvo "dobro" uvrednjuje mozak, dok ga nekakvo "zl." ulenjuje.
nask nask 20:58 01.04.2024

Re: Transplantacija

nekakvo "dobro" uvrednjuje mozak, dok ga nekakvo "zl." ulenjuje.

Meni lično ne funkcioniše to vrednovanje, tako je ili nije, da li je dobro ili ne to se ne bih usudio da kažem.
jinks jinks 21:04 01.04.2024

Re: Transplantacija

I to što kažeš.
zilikaka zilikaka 22:05 01.04.2024

Re: Transplantacija

nask
Inače se počinje vrlo rano sa, da tako kažem, ispiranjem mozga ili možda pravilnije sa ulenjavanjem mozga. Malkice nepristojno i nemaštovito ali da citiram samog sebe.

Ih, bre, ja skroz zaboravila da smo nekad o sličnim stvarima pričali pa mi sad baš prijalo da pročitam ponovo.
shmoo shmoo 20:59 01.04.2024

Предрасуде, стереотипи и толеранција

jinks

Predrasude u dobroj meri utiču na naše odluke. Sad, sreća je u svemu što su one neretko ograničene na neko naše bliže okruženje. Problem izgleda nastaje, posebno u vremenima masovnih medija, kada i predubeđenja postamu masovna.

Neki bi otišli toliko daleko rekavši da se kod mnogih godine obrazovanja i vaspitanja dobrim delom upravo i svode na usvajanje određenih uverenja i ubeđenja, više nego bilo čega drugog. Sad, mogla bi biti ideološka i kulturološka, pa sve do onih kognitivnih i opažajnih. I, dok se prvima između ostalih bave država i društvo, druge usvajamo na nešto nižem nivou, kroz podrazumevane obrasce sa kojima se susrećemo što u svakodnevnoj komunikaciji, što u karakterističnim pričama, bajkama ili narativima kojima smo izloženi.



Помињао сам и раније ово пар пута на Блогу Б92...

Давно, још пре 40 година (половина осамдесетих година прошлога века) радили су социолингвистичко истраживање у Кењади о степену међусобне нетрпељивости англофоних и франкофоних грађана те земље.

И дошли су до неких резултата који су и били сасвим очекивани. Најмањи степен нетрпељивости показивали су најмлађи, деца. И то што млађа деца, нижи степен нетрпељивости.

Дакле, нетрпељивост према другима и другачијима дефинитивно се усваја васпитањем (у кући - породица) па образовањем и васпитањем у школи - држава.

И још су дошли до података да мањи степен међусобне нетрпељивости показују они са нижим степеном образовања (радници) док је степен нетрпељивости растао са степеном образовања да би највиши био код оних испитаника са академским титулама. (Занимљиво, је л' да?)

Закључак: Јебеш такво образовање које у себе укључује такво васпитање. Узалудна работа је такво школовање...

(Укључивши у то и такву културу и медије које обликују такви тако васпитани таквим образовањем.)






Milan Novković Milan Novković 21:32 01.04.2024

Re: Предрасуде, стереотипи и толеранција

shmoo
jinks

Predrasude u dobroj meri utiču na naše odluke. Sad, sreća je u svemu što su one neretko ograničene na neko naše bliže okruženje. Problem izgleda nastaje, posebno u vremenima masovnih medija, kada i predubeđenja postamu masovna.

Neki bi otišli toliko daleko rekavši da se kod mnogih godine obrazovanja i vaspitanja dobrim delom upravo i svode na usvajanje određenih uverenja i ubeđenja, više nego bilo čega drugog. Sad, mogla bi biti ideološka i kulturološka, pa sve do onih kognitivnih i opažajnih. I, dok se prvima između ostalih bave država i društvo, druge usvajamo na nešto nižem nivou, kroz podrazumevane obrasce sa kojima se susrećemo što u svakodnevnoj komunikaciji, što u karakterističnim pričama, bajkama ili narativima kojima smo izloženi.



Помињао сам и раније ово пар пута на Блогу Б92...

Давно, још пре 40 година (половина осамдесетих година прошлога века) радили су социолингвистичко истраживање у Кењади о степену међусобне нетрпељивости англофоних и франкофоних грађана те земље.

И дошли су до неких резултата који су и били сасвим очекивани. Најмањи степен нетрпељивости показивали су најмлађи, деца. И то што млађа деца, нижи степен нетрпељивости.

Дакле, нетрпељивост према другима и другачијима дефинитивно се усваја васпитањем (у кући - породица) па образовањем и васпитањем у школи - држава.

И још су дошли до података да мањи степен међусобне нетрпељивости показују они са нижим степеном образовања (радници) док је степен нетрпељивости растао са степеном образовања да би највиши био код оних испитаника са академским титулама. (Занимљиво, је л' да?)

Закључак: Јебеш такво образовање које у себе укључује такво васпитање. Узалудна работа је такво школовање...

(Укључивши у то и такву културу и медије које обликују такви тако васпитани таквим образовањем.)


A ono što je Herder primetio po pariskim salonima je da kad se tako neki "intelektualni" ratnici unutar svojih fiefdoma nađu zajedno na žurkama do balovima sve pršti od uljudnosti i kulturnog obraćanja jednih drugima

To ima bar neke sličnosti sa one dve grupe kučića što se ubijaju od agresije dok su sa dve strane zatvorene kapije, ali kako se kapija otvara oni se smire pa počnu prijateljski ponašati, čak servilno
zoja444 zoja444 22:14 01.04.2024

Re: Предрасуде, стереотипи и толеранција

kad smo kod pasova, zelim zlatnog retrivera. i japansku tresnju.
nask nask 22:54 01.04.2024

Re: Предрасуде, стереотипи и толеранција

i japansku tresnju

Nije da sam neki kinolog ali nisam nikada čuo za tu rasu. Imaš li neku sliku?
shmoo shmoo 22:57 01.04.2024

Re: Предрасуде, стереотипи и толеранција

Milan Novković
shmoo
jinks

Predrasude u dobroj meri utiču na naše odluke. Sad, sreća je u svemu što su one neretko ograničene na neko naše bliže okruženje. Problem izgleda nastaje, posebno u vremenima masovnih medija, kada i predubeđenja postamu masovna.

Neki bi otišli toliko daleko rekavši da se kod mnogih godine obrazovanja i vaspitanja dobrim delom upravo i svode na usvajanje određenih uverenja i ubeđenja, više nego bilo čega drugog. Sad, mogla bi biti ideološka i kulturološka, pa sve do onih kognitivnih i opažajnih. I, dok se prvima između ostalih bave država i društvo, druge usvajamo na nešto nižem nivou, kroz podrazumevane obrasce sa kojima se susrećemo što u svakodnevnoj komunikaciji, što u karakterističnim pričama, bajkama ili narativima kojima smo izloženi.



Помињао сам и раније ово пар пута на Блогу Б92...

Давно, још пре 40 година (половина осамдесетих година прошлога века) радили су социолингвистичко истраживање у Кењади о степену међусобне нетрпељивости англофоних и франкофоних грађана те земље.

И дошли су до неких резултата који су и били сасвим очекивани. Најмањи степен нетрпељивости показивали су најмлађи, деца. И то што млађа деца, нижи степен нетрпељивости.

Дакле, нетрпељивост према другима и другачијима дефинитивно се усваја васпитањем (у кући - породица) па образовањем и васпитањем у школи - држава.

И још су дошли до података да мањи степен међусобне нетрпељивости показују они са нижим степеном образовања (радници) док је степен нетрпељивости растао са степеном образовања да би највиши био код оних испитаника са академским титулама. (Занимљиво, је л' да?)

Закључак: Јебеш такво образовање које у себе укључује такво васпитање. Узалудна работа је такво школовање...

(Укључивши у то и такву културу и медије које обликују такви тако васпитани таквим образовањем.)


A ono što je Herder primetio po pariskim salonima je da kad se tako neki "intelektualni" ratnici unutar svojih fiefdoma nađu zajedno na žurkama do balovima sve pršti od uljudnosti i kulturnog obraćanja jednih drugima

To ima bar neke sličnosti sa one dve grupe kučića što se ubijaju od agresije dok su sa dve strane zatvorene kapije, ali kako se kapija otvara oni se smire pa počnu prijateljski ponašati, čak servilno



Јес, јес, у праву си. И ти и Хердер.

Била моја жена са својом школом пре десетак година у Загребу на неком европском такмичењу средњих стручних хемијских, графичких и технолошких (и осталих сродних) школа. Били из целе Европе, Француска, Норвешка, Данска, Велика Британија, Италија, Немачка, Пољска, Чешка,...

Били и сви ови наши бивши... Црна Гора, Македонија, Словенија,... Црногорци нису имали свог преводиоца за такмичарске задатке па им моја жена то радила (службени језик такмичења је био енглески). И тако су сви отприлике... Скандинавци са Скандинавцима, медитеранци са медитеранцима, мителојропа са својима из те оморине над Европом... Ови наши се држали за време такмичења као да су још увек сви заједно, Југославија, помажући једни другима. (Осим Словенаца.)

И каже моја жена, све време културно, фино... Просим, молим лијепа, кистиханд госпођи мами итд. Сви су они ипак професори и ту су присутни и њихови ђаци...

И увече на заједничкој журци (домаћин је била нека средња графичка школа из Загреба) све је било исто тако како ти кажеш док се Срби и Хрвати нису дохватили питања чији је Тесла.

Ту је почело да лети по голубарнику перје Теслиних голубова, направио се пичвајз.

Међународни.

Ови из Европе ни до данас нису схватили откуд толика острашћеност.

shmoo shmoo 23:02 01.04.2024

Re: Предрасуде, стереотипи и толеранција

nask
i japansku tresnju

Nije da sam neki kinolog ali nisam nikada čuo za tu rasu. Imaš li neku sliku?



Не, бре, ниси укапирао.

Јапанска трешња јој треба да куче има дрво које ће да запишава.



zoja444 zoja444 23:16 01.04.2024

Re: Предрасуде, стереотипи и толеранција

hehe mrzelo me je da pisem dva komentara pa sam skratila pricu.
nask nask 23:35 01.04.2024

Re: Предрасуде, стереотипи и толеранција

Јапанска трешња јој треба да куче има дрво које ће да запишава.

Meni izgleda da ono drvo samo zapišava zid, ne treba kuče uopšte.
hehe mrzelo me je da pisem dva komentara pa sam skratila pricu

Ma kapiram nego nešto pokušavam da budem šaljiv.
Milan Novković Milan Novković 23:45 01.04.2024

Re: Предрасуде, стереотипи и толеранција

shmoo
Milan Novković
shmoo
jinks

Predrasude u dobroj meri utiču na naše odluke. Sad, sreća je u svemu što su one neretko ograničene na neko naše bliže okruženje. Problem izgleda nastaje, posebno u vremenima masovnih medija, kada i predubeđenja postamu masovna.

Neki bi otišli toliko daleko rekavši da se kod mnogih godine obrazovanja i vaspitanja dobrim delom upravo i svode na usvajanje određenih uverenja i ubeđenja, više nego bilo čega drugog. Sad, mogla bi biti ideološka i kulturološka, pa sve do onih kognitivnih i opažajnih. I, dok se prvima između ostalih bave država i društvo, druge usvajamo na nešto nižem nivou, kroz podrazumevane obrasce sa kojima se susrećemo što u svakodnevnoj komunikaciji, što u karakterističnim pričama, bajkama ili narativima kojima smo izloženi.




Помињао сам и раније ово пар пута на Блогу Б92...

Давно, још пре 40 година (половина осамдесетих година прошлога века) радили су социолингвистичко истраживање у Кењади о степену међусобне нетрпељивости англофоних и франкофоних грађана те земље.

И дошли су до неких резултата који су и били сасвим очекивани. Најмањи степен нетрпељивости показивали су најмлађи, деца. И то што млађа деца, нижи степен нетрпељивости.

Дакле, нетрпељивост према другима и другачијима дефинитивно се усваја васпитањем (у кући - породица) па образовањем и васпитањем у школи - држава.

И још су дошли до података да мањи степен међусобне нетрпељивости показују они са нижим степеном образовања (радници) док је степен нетрпељивости растао са степеном образовања да би највиши био код оних испитаника са академским титулама. (Занимљиво, је л' да?)

Закључак: Јебеш такво образовање које у себе укључује такво васпитање. Узалудна работа је такво школовање...

(Укључивши у то и такву културу и медије које обликују такви тако васпитани таквим образовањем.)


A ono što je Herder primetio po pariskim salonima je da kad se tako neki "intelektualni" ratnici unutar svojih fiefdoma nađu zajedno na žurkama do balovima sve pršti od uljudnosti i kulturnog obraćanja jednih drugima

To ima bar neke sličnosti sa one dve grupe kučića što se ubijaju od agresije dok su sa dve strane zatvorene kapije, ali kako se kapija otvara oni se smire pa počnu prijateljski ponašati, čak servilno



Јес, јес, у праву си. И ти и Хердер.

Била моја жена са својом школом пре десетак година у Загребу на неком европском такмичењу средњих стручних хемијских, графичких и технолошких (и осталих сродних) школа. Били из целе Европе, Француска, Норвешка, Данска, Велика Британија, Италија, Немачка, Пољска, Чешка,...

Били и сви ови наши бивши... Црна Гора, Македонија, Словенија,... Црногорци нису имали свог преводиоца за такмичарске задатке па им моја жена то радила (службени језик такмичења је био енглески). И тако су сви отприлике... Скандинавци са Скандинавцима, медитеранци са медитеранцима, мителојропа са својима из те оморине над Европом... Ови наши се држали за време такмичења као да су још увек сви заједно, Југославија, помажући једни другима. (Осим Словенаца.)

И каже моја жена, све време културно, фино... Просим, молим лијепа, кистиханд госпођи мами итд. Сви су они ипак професори и ту су присутни и њихови ђаци...

И увече на заједничкој журци (домаћин је била нека средња графичка школа из Загреба) све је било исто тако како ти кажеш док се Срби и Хрвати нису дохватили питања чији је Тесла.

Ту је почело да лети по голубарнику перје Теслиних голубова, направио се пичвајз.

Међународни.

Ови из Европе ни до данас нису схватили откуд толика острашћеност.




Bar Vikipedija kaže Serbian-American inventor za Teslu - nači zapadna elita smo.

Za CEOa NVIDIJE, Kineza, pa rođaku mu kineskinju, AMD CEO, kažu "american business person" (otprilike, al vidi se da se zna red što bi Emsi rekao
solo solo 20:33 02.04.2024

Re: Предрасуде, стереотипи и толеранција

Nije da sam neki kinolog ali nisam nikada čuo za tu rasu. Imaš li neku sliku?




solo solo 20:35 02.04.2024

Re: Предрасуде, стереотипи и толеранција

Јапанска трешња јој треба да куче има дрво које ће да запишава.



Šta fali srpskoj trešnji?

Prezapišana?
shmoo shmoo 20:51 02.04.2024

Re: Предрасуде, стереотипи и толеранција

solo
Јапанска трешња јој треба да куче има дрво које ће да запишава.



Šta fali srpskoj trešnji?

Prezapišana?



Ма да...

Не можеш више по њуху ни да распознаш ко је све ту био. Толико њих је запишавало, и ко сме и ко не сме, толико пишорака је остало на српској трешњи... И испод ње.

И испод шљиве такоџе.

Код Јапанаца се барем зна ко сме да запишава трешњу.

И шљиву.

Која нас је одржала,
њојзи фала.

njanja_de.manccini njanja_de.manccini 00:37 02.04.2024

предрасуде, убећења

предрасуде се по мени стичу од окружења (ту спада породица, роћаци, пријатељи, шире друштво) јер смо подложни том неком group think што кажемо ми овде преко баре. ретко ко хоће да буде свој и аутентичан. пре би да се уклопи у средину у којој живи. чули сте за оно "fit in" - уклопити се. то је чиста будалаштина где тебе свесно и подсвесно цело окружење тера да се уклопиш у ту средину, да се не истичеш по ничему и да не таласаш брод. скроз контра тог термина је права реч "belonging," где се осећаш као да припадаш баш такав какав си. то је оно право. прихватају те такав какав си. сви срећни. нажалост то је реткост.



jinks jinks 08:24 02.04.2024

Re: предрасуде, убећења

Brian: You are all individuals.
Mass: We are individuals.
Brian: You are all different.
Mass: We are all different.

Individual from the mass: I am not.


angie01 angie01 08:44 02.04.2024

Re: предрасуде, убећења

то је чиста будалаштина где тебе свесно и подсвесно цело окружење тера да се уклопиш у ту средину, да се не истичеш по ничему и да не таласаш брод.


pa dobro, al je to opet ljudski faktor u pitanju, ljudi vole da su u grupi, tako seosecaju sigurno,jace,i ne vole da je neko jaci sam i svoj, to ihuznemirava,jer sami nemaju kapacitet za tako nesto-nisu ga razvili-...problem je sto su individualci rasprseni, da tako kazem, dok su ovi drugi zbijeni, pa je njihov uticaj vidljiviji i agresivniji.
shmoo shmoo 14:54 02.04.2024

Re: предрасуде, убећења

angie01

ljudi vole da su u grupi, tako seosecaju sigurno,jace



Како ко. Нису ни сви људи исти.

Не осећају се баш сви људи ни лагодно ни безбедно или јаче нити им је топлије у групи, разулареној гомили, руљи, чопору...

Ју нејм ит.


,i ne vole da je neko jaci sam i svoj, to ihuznemirava,jer sami nemaju kapacitet za tako nesto-nisu ga razvili



Е то си 100% у праву.

Видео сам то и доживео небројено пута у животу, чак и на Блогу Б92 у ситуацијама када овдашњи чопор јурне на појединца који због нечег штрчи са намером да га растргну.

problem je sto su individualci rasprseni, da tako kazem, dok su ovi drugi zbijeni, pa je njihov uticaj vidljiviji i agresivniji.



Јбг.

Чопор и логика и психологија групе/чопора/руље/разуздане гомиле.

Се ла ви.

Ко се с тим не помири на време и не каже се себи да то мора тако јер су људи већином такви, нахебао је.





kamilo_emericki kamilo_emericki 15:11 02.04.2024

Re: предрасуде, убећења

shmoo

Ко се с тим не помири на време и не каже се себи да то мора тако јер су људи такви, нахебао је.


Mož da bidne al ne mora da znači.
Oni koji su unapred prepadnuti i koji se predaju unapred, žive tako. Slobodni uzmu svo "krst" i nose ga bez roptanja.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana