Benoit B. Mandelbrot, čovek koji se potpisuje ispod formula. Ovo je blog povodom smrti Benoit B. Mandelbrota (20. nov. 1924 - 14. okt. 2010), matematičara koji je skovao termin fraktali
Ove godine se navršava 835 godina od rodjenja Leonarda Fibonačija (rodjen 1175.) i 760 godina od njegove smrti (1250.), kao što piše u naslovu ovog bloga. Na pomen ovog imena, mnogi će matematičar pomisliti na Fibonačijev niz, ili Zlatni Presek (Golden Ratio) koji su utkani u lepotu sveta oko nas (pogledati, za početak, moj blog Ala je lep ovaj svet). Medjutim, oni koji nisu baš zastranili sa Age of Aquarius ideologijom, setiće se, takodje, i da je Fibonači prvi čovek koji je uveo arapsku notaciju brojeva u Evropu i time promenio tehnologiju trgovine i računovodstva za uvek. Odatle do Volstrita mali je korak. Ipak, podjimo redom.
Čast mi je i zadovoljstvo da ovaj prostor ustupim blogerima ciji su nickovi docsumann i vishnja92. Uzivajte!
- Ok, a šta bi Ti pitao nekog vegetarijanca?
- Pa prvo bih ga pitao da li je normalan
„Animals are my friends...and I don't eat
Prust kaže da naše svakodnevno iskustvo, gde sve iščezava u prošlost i nikad ne znamo šta će se sledeće dogoditi, ne može da nam pruži osećanje realnosti, a ipak mi to iskustvo zovemo realni život. U svakodnevnom iskustvu, svi smo mi u položaju psa u biblioteci, okruženi jasno vidljivim svetom punim značenja za koji ni ne znamo da postoji. (N. Frye)
Za površnog
Mnogi antropolozi veruju da je populacija ljudske vrste (homo sapiensa), pre oko 100 000 godina bila spala na oko 12 000 odraslih jedinki. Ovaj bottleneck u ljudskoj populaciji neki osporavaju, ali postoje brojne indikacije da je, negde u to vreme, broj ljudi na planeti bio veoma mali - uglavnom se sporovi vode oko detalja.
Pre oko 2000 godina, početkom Nove ere, ukupan broj ljudi na Zemlji je bio oko 300 miliona, i oko tog
Što ne umem da napravim, ne mogu ni da razumem – R. Feynman
20. maja 2010., naučnici J. Craig Venter Instituta su objavili da su, posle 15 godina istraživanja, uspeli da konstruišu prvu sintetičku bakterijsku ćeliju. Ova vest je odmah postala svetska senzacija, i objavljena je najčešće pod naslovima “Naučnici stvorili veštački život”, ili sličnim bombastičnim prikazima. Prema ovim vestima, naučnicima
Ja sam star i usamljen čovek koga ponekad prikazuju u javnosti zato što ne nosim čarape – Albert Ajnštajn u jednom pismu iz 1942. godine
Poslednjih nekoliko meseci svetska medijska javnost je neumorno prenosila vest da je Grigorij Perelman, genijalni ruski matematičar, odbio da primi nagradu od milion dolara za rešenje jednog od najtežih matematičkih problema. U pitanju je dokaz čuvene Poincare-ove
Godine 1665., u februaru mesecu, jedan od najvećih fizičara sveta, Kristijan Hajgens (Christian Huygens), ležao je u krevetu zbog neke manje bolesti. U dokolici, posmatrao je dva časovnika s klatnom koji su, jedan pored drugog, bili okačeni na zidu sobe u kojoj je bio. (Hajgens je, inače, izumeo časovnike s klatnom i ovi su bili napravljeni po njegovom nacrtu.) Privuklo mu je pažnju to što su dva nezavisna klatna odvojenih časovnika
Zašto pišem blog?
Izabralo me da budem drugi mačići (onoga što je Jakša nazvao prvi mačići), pa sam rekao. Ali, šalu na stranu. Evo šta sam hteo da kažem:
Prema rezultatima jednog istraživanja javnog mnjenja (uradjenog početkom 2009.), oko 57% stanovništva ima pozitivno mišljenje o nauci kao društvenoj aktivnosti, ima poštovanja za naucnike, i misli da nauka doprinosi poboljšanju života običnog sveta. Naravno, tu se na prvom mestu
(Teško je zamisliti grad kakav je bio Piščeslav – Iljf i Petrov)
Opština Junion (Union), jedna od 82 opštine države Misisipi, ima sedište u mirnom i uspavanom gradiću Nju Albani (New Albany) u severoistočnom delu države. Na internet prezentaciji ovog grada - fair and friendly city, kako ga zovu - se kaže da je teško na svetu pronaći ljubaznije domaćine od 7600 žitelja Nju Albanija. To je vredan